www.nutricentar.hr Open in urlscan Pro
178.218.173.20  Public Scan

Form analysis
1 forms found in the DOM

Name: Kontakt forma — POST

<form class="elementor-form" method="post" name="Kontakt forma">
  <input type="hidden" name="post_id" value="347">
  <input type="hidden" name="form_id" value="3487530">
  <input type="hidden" name="referer_title" value="5 najpopularnijih prehrana za 2024. godinu">
  <input type="hidden" name="queried_id" value="1010">
  <div class="elementor-form-fields-wrapper elementor-labels-above">
    <div class="elementor-field-type-email elementor-field-group elementor-column elementor-field-group-email elementor-col-66 elementor-field-required">
      <label for="form-field-email" class="elementor-field-label"> Email adresa </label>
      <input size="1" type="email" name="form_fields[email]" id="form-field-email" class="elementor-field elementor-size-sm  elementor-field-textual" required="required" aria-required="true">
    </div>
    <div class="elementor-field-type-acceptance elementor-field-group elementor-column elementor-field-group-field_80f904d elementor-col-100">
      <div class="elementor-field-subgroup">
        <span class="elementor-field-option">
          <input type="checkbox" name="form_fields[field_80f904d]" id="form-field-field_80f904d" class="elementor-field elementor-size-sm  elementor-acceptance-field">
          <label for="form-field-field_80f904d">Slanjem poruke, suglasni ste da se vaši podaci obrađuju u skladu sa našim <a href="/pravila-privatnosti">Pravilima privatnosti</a>.</label> </span>
      </div>
    </div>
    <div class="elementor-field-type-recaptcha_v3 elementor-field-group elementor-column elementor-field-group-field_0276fde elementor-col-100 recaptcha_v3-bottomright">
      <div class="elementor-field" id="form-field-field_0276fde">
        <div class="elementor-g-recaptcha" data-sitekey="6LfwM08pAAAAAJqBKq9OFh6wXACuR5eRJSBoAcjw" data-type="v3" data-action="Form" data-badge="bottomright" data-size="invisible">
          <div class="grecaptcha-badge" data-style="bottomright"
            style="width: 256px; height: 60px; display: block; transition: right 0.3s; position: fixed; bottom: 14px; right: -186px; box-shadow: gray 0px 0px 5px; border-radius: 2px; overflow: hidden;">
            <div class="grecaptcha-logo"><iframe title="reCAPTCHA" width="256" height="60" role="presentation" name="a-41d1obpue6zw" frameborder="0" scrolling="no"
                sandbox="allow-forms allow-popups allow-same-origin allow-scripts allow-top-navigation allow-modals allow-popups-to-escape-sandbox allow-storage-access-by-user-activation"
                src="https://www.google.com/recaptcha/api2/anchor?ar=1&amp;k=6LfwM08pAAAAAJqBKq9OFh6wXACuR5eRJSBoAcjw&amp;co=aHR0cHM6Ly93d3cubnV0cmljZW50YXIuaHI6NDQz&amp;hl=de&amp;type=v3&amp;v=-ZG7BC9TxCVEbzIO2m429usb&amp;size=invisible&amp;badge=bottomright&amp;sa=Form&amp;cb=ned8osyjotu8"></iframe>
            </div>
            <div class="grecaptcha-error"></div><textarea id="g-recaptcha-response" name="g-recaptcha-response" class="g-recaptcha-response"
              style="width: 250px; height: 40px; border: 1px solid rgb(193, 193, 193); margin: 10px 25px; padding: 0px; resize: none; display: none;"></textarea>
          </div><iframe style="display: none;"></iframe>
        </div>
      </div>
    </div>
    <div class="elementor-field-type-text">
      <input size="1" type="text" name="form_fields[field_72932a2]" id="form-field-field_72932a2" class="elementor-field elementor-size-sm " style="display:none !important;">
    </div>
    <div class="elementor-field-group elementor-column elementor-field-type-submit elementor-col-33 e-form__buttons elementor-sm-100">
      <button type="submit" class="elementor-button elementor-size-md">
        <span>
          <span class=" elementor-button-icon">
          </span>
          <span class="elementor-button-text">Pretplata</span>
        </span>
      </button>
    </div>
  </div>
</form>

Text Content

Upravljajte pristankom za kolačiće


Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za
čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama
će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju
ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje
suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni Funkcionalni Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu
omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili
korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske
komunikacijske mreže.
Postavke Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja
podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke
svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača
internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili
preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za
slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web
stranica u slične marketinške svrhe.
Upravljajte opcijama Upravljanje uslugama Manage {vendor_count} vendors
Pročitajte više o ovim svrhama

Prihvati Zabrani Pogledaj postavke Spremi preference Pogledaj postavke
Politika kolačića Izjava o zaštiti privatnosti {title}
Skip to content
 * Naslovna
 * O nama
 * Usluge
   * Nutricionizam i dijetoterapija
   * Mršavljenje
   * Fitness i vježbanje
   * Masaže
 * Blog
 * Besplatni materijali
 * Kontakt

Menu
 * Naslovna
 * O nama
 * Usluge
   * Nutricionizam i dijetoterapija
   * Mršavljenje
   * Fitness i vježbanje
   * Masaže
 * Blog
 * Besplatni materijali
 * Kontakt


 * FAQ
 * Pretraga

Korisni alati
 * Naslovna
 * O nama
 * Usluge
   * Nutricionizam i dijetoterapija
   * Mršavljenje
   * Fitness i vježbanje
   * Masaže
 * Blog
 * Besplatni materijali
 * Kontakt

Menu
 * Naslovna
 * O nama
 * Usluge
   * Nutricionizam i dijetoterapija
   * Mršavljenje
   * Fitness i vježbanje
   * Masaže
 * Blog
 * Besplatni materijali
 * Kontakt


 * FAQ
 * Pretraga

Korisni alati


5 NAJPOPULARNIJIH PREHRANA ZA 2024. GODINU

12 siječnja, 2024

Živimo u vremenu kada su nam zdravlje i potraga za odgovarajućim načinom života
postali prioriteti. Donosimo vam pregled različitih prehrana koje će biti
najpopularnije u ovoj godini, a otkrivamo i razloge zašto ih je dobro ili nije
dobro slijediti.

 

Svatko je barem jednom u životu bio na nekoj dijeti. Većina dijeta pomoći će vam
da uspijete  skinuti višak kilograma, no pitanje je hoćete li skinute kilogram
uspjeti i održati dugoročno. Ključno je da svatko pronađe svoj tip dijete, tj.
prehrane koje će se moći pridržavati dugoročno, koja će mu pružati zadovoljstvo
i sve potrebne hranjive tvari za optimalno funkcioniranje organizma. No nemojte
zaboraviti razlikovati pomodarske trendove od stvarne potrebe i dobrobiti za
vaše zdravstveno stanje. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili nutricionistom o
svojim prehrambenim potrebama.

 


MEDITERANSKA PREHRANA

Mediteranska prehrana izvrsna je prehrana koja je temeljito proučena. Posebno je
učinkovita u prevenciji bolesti srca. Naglasak je na hrani koja se uobičajeno
jela u mediteranskoj regiji tijekom 20. stoljeća i ranije. Kao takva, uključuje
obilje povrća, voća, ribe, peradi, cjelovitih žitarica, mahunarki, mliječnih
proizvoda i ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Konkretne karakteristike ove prehrane teško je dati s obzirom na to da svaka
mediteranska zemlja ima neke svoje specifičnosti u prehrani. Ono gdje se
preklapaju je svakako veliki unos namirnica biljnog podrijetla, unos ribe i
sireva te nezasićenih masnoća. Čaša crnog vina nezaobilazno je piće uz ručak ili
večeru, a unos prerađenih namirnica i gotove hrane je minimalan.

Koje namirnice konzumirati?

 * Povrće: rajčica, brokula, kelj, špinat, luk….
 * Voće: jabuke, banane, naranče, kruške, jagode...
 * Orašasti plodovi, sjemenke: bademi, orasi, lješnjaci, sjemenke suncokreta i
   bundeve, maslac od badema…
 * Mahunarke: grah, grašak, leća, slanutak…
 * Cjelovite žitarice: zob, smeđa riža, heljda, ječam…
 * Riba i plodovi mora: losos, sardine, tuna…
 * Perad: piletina, patka, puretina
 * Jaja: kokošja, prepeličja i pačja jaja
 * Mliječni proizvodi: sir, jogurt, mlijeko
 * Bilje i začini: češnjak, bosiljak, menta, ružmarin, kadulja,..
 * Zdrave masti: maslinovo ulje, masline, avokado…

 

Namirnice koje treba ograničiti u mediteranskoj prehrani:

 * Dodani šećer: gazirani sokovi, bomboni, sladoled, konzumni šećer, sirup i
   pekarski proizvodi…
 * Rafinirane žitarice: bijeli kruh, tjestenina, tortilje, čips..
 * Transmasti: nalaze se u margarinu, prženoj hrani i drugoj prerađenoj hrani…
 * Prerađeno meso: prerađene kobasice, hrenovke, delikatesi, junetina
 * Visoko prerađena hrana: brza hrana, gotova jela, kokice iz mikrovalne
   pećnice, granola pločice

 



 

Svatko može profitirati od ovakve prehrane. Istraživanja pokazuju da korištenje
mediteranske prehrane može pomoći za prevenciju kardiovaskularnih bolesti,
produljenje životnog vijeka i zdravo starenje. Kada se koristi zajedno s
ograničenjem kalorija, dijeta također može podržati zdrav gubitak težine.

 


VEGANSKA PREHRANA

Veganstvo se definira kao način života koji nastoji isključiti sve oblike
iskorištavanja i okrutnosti prema životinjama, bilo za hranu, odjeću ili bilo
koju drugu svrhu. Ljudi se odlučuju na vegansku prehranu iz raznih razloga. Oni
obično variraju od etike do zabrinutosti za okoliš, ali također mogu proizaći iz
želje za poboljšanjem zdravlja. Veganska prehrana postala je sve popularnija u
posljednjem desetljeću. Povezana je s brojnim zdravstvenim prednostima,
uključujući gubitak težine, poboljšano zdravlje srca i bolju kontrolu šećera u
krvi. Dijeta se temelji isključivo na biljnoj hrani i izbacuje sve životinjske
proizvode.

Što jesti ako želite slijediti vegansku prehranu?

Vegani koji vode računa o tome da je njihova prehrana dobro izbalansirana,
zamjenjuju životinjske proizvode biljnim zamjenama, kao što su:

 * Tofu, tempeh i seitan
 * Mahunarke
 * Orašasti plodovi i maslaci od orašastih plodova
 * Sjemenke
 * Biljno mlijeko i jogurt obogaćeni kalcijem
 * Alge
 * Prehrambeni kvasac
 * Cjelovite žitarice i pseudožitarice
 * Fermentirana biljna hrana
 * Voće i povrće

 

Što izbjegavati ako želite slijediti vegansku prehranu?

Vegani izbjegavaju jesti životinjsku hranu i hranu koja sadrži sastojke
životinjskog podrijetla. To uključuje:

 * Meso i perad: govedina, janjetina, svinjetina, teletina, konjetina, meso
   divljači, piletina, puretina, guska, patka, prepelica itd.
 * Riba i plodovi mora: sve vrste riba, inćuni, škampi, školjke, lignje, dagnje,
   rakovi, jastozi itd.
 * Mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt, sir, maslac, vrhnje, sladoled itd.
 * Jaja
 * Pčelinji proizvodi: med, pčelinji pelud, matična mliječ i dr.
 * Sastojci životinjskog podrijetla: sirutka, kazein, laktoza, bjelanjak jajeta,
   želatina, vitamin D3 životinjskog podrijetla i omega-3 masne kiseline
   dobivene iz ribe.

 



 

Oni koji slijede vegansku prehranu koja je nekvalitetna i loše planirana posebno
su izloženi riziku od nedostatka određenih hranjivih tvari. Studije pokazuju da
su vegani izloženi većem riziku od neadekvatnih razina vitamina B12, vitamina D,
dugolančanih omega-3 masnih kiselina, joda, željeza, kalcija i cinka. Nedostatak
ovih hranjivih tvari loš je za svakoga, ali može predstavljati poseban rizik za
one s povećanim potrebama, kao što su djeca ili trudnice ili dojilje. Jedan od
načina da smanjite vjerojatnost nedostatka je da ograničite količinu prerađene
veganske hrane koju konzumirate i umjesto toga se odlučite za cjelovitu biljnu
hranu bogatu hranjivim tvarima.


PLANT-BASED PREHRANA

Plant–based prehrana pokazuje brojne benefite na čovjekovo zdravlje. Prednost
ovakvog načina prehrane je da nema jasno određene granice što jesti, a što ne.
Tko se odluči na ovakav stil prehrane, ima mnogo slobode prilagoditi si ju
svojem načinu života, preferencijama i slobodnom vremenu. Ipak, postoje osnovne
smjernice i one su definitivno nešto čemu treba težiti. Prije svega, našu bismo
prehranu bazirali na namirnicama biljnog podrijetla, a tek onda dodajemo ako i
koliko želimo namirnica životinjskog podrijetla. Potrebno je ograničiti unos
procesirane, gotove i polugotove hrane.

 

Namirnice koje su baza plant–based prehrane:

 * Voće: bobičasto voće, agrumi, kruške, breskve, ananas, banane itd.
 * Povrće: kelj, špinat, rajčica, brokula, cvjetača, mrkva, šparoge, paprika
   itd.
 * Škrobno povrće: krumpir, batat, puter tikva itd.
 * Cjelovite žitarice: smeđa riža, zob, quinoa, integralna tjestenina, ječam
   itd.
 * Zdrave masti: avokado, maslinovo ulje, kokosovo, bučino itd.
 * Mahunarke: grašak, slanutak, leća, kikiriki, crni grah itd.
 * Sjemenke i orašasti plodovi: bademi, indijski oraščići, makadamija, sjemenke
   bundeve, sjemenke suncokreta, prirodni maslac od kikirikija, tahini itd.
 * Nezaslađeno biljno mlijeko: kokosovo mlijeko, bademovo mlijeko, mlijeko od
   indijskih oraščića itd.
 * Bilje i začini: bosiljak, ružmarin, kurkuma, curry, crni papar, sol itd.
 * Biljni proteini: Tofu, tempeh, biljni izvori proteina ili praškovi bez
   dodanog šećera ili umjetnih sastojaka.

Ako svoju biljnu prehranu nadopunjujete životinjskim proizvodima, birajte
kvalitetne proizvode u trgovinama ili, još bolje, kupujte ih kod malih,
provjerenih, domaćih proizvođača.

Namirnice koje je poželjno minimizirati:

 * Govedina
 * Svinjetina
 * Janjetina
 * Junetina
 * Meso divljači
 * Perad
 * Jaja
 * Mliječni proizvodi
 * Plodovi mora
 * Riba

Smjernice plant-based prehrane mogu pomoći u korekciji nekvalitetne prehrane jer
ono što se ovdje zagovara u suštini može većina primijeniti na sebi i nema
posebnih kontraindikacija. Budući da mnogo ljudi i dalje jede namirnice
životinjskog podrijetla u prevelikim količinama, prvenstveno mesa i to onog
prerađenog poput kobasica, narezaka, hrenovki i slično, kao i crvenog mesa,
dobro je početi razmišljati u ovom smjeru….

 





 


PREHRANA ZA ZDRAVLJE MIKROBIOMA

Ovaj se tip prehrane fokusira na promicanju zdrave ravnoteže bakterija u
crijevima, poznate kao mikrobiom – što je ključno za cjelokupno zdravlje. Doktor
Raphael Kellman osmislio je ovu prehranu s ciljem da se pravilnom prehranom
pomaže u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma. Naš se crijevni mikrobiom
sastoji od trilijuna bakterija i drugih mikroorganizama. Ravnoteža bakterija u
našem crijevima održava se na poboljšanje probave, smanjenje upale, smanjenje
tjeskobe, pa čak i poboljšanje rada mozga i raspoloženja.

 

Namirnice koje je poželjno jesti:

 * divlji losos, meso životinja hranjenih na pašnjacima
 * povrće bez škroba poput šparoga, mrkve, češnjaka, artičoka, poriluka, luka,
   rajčice i rotkvice
 * voće bez škroba poput avokada, jabuke, trešnje, grejpa, kivija, naranče,
   nektarine, kokosa
 * orašasti plodovi, sjemenke
 * suncokretovo i maslinovo ulje
 * slanutak, leća
 * začinsko bilje

 

Hrana koju je potrebno izbjegavati:

 * prerađena i pržena hrana
 * šećer
 * umjetna sladila
 * voće i povrće koje sadrži škrob, poput banane, krumpira, kukuruza, graška
 * kikiriki, soja, i druge mahunarke izuzev slanutka i leće
 * riba s visokim udjelom žive
 * žitarice koje sadrže gluten
 * jaja i mliječni proizvodi, izuzev maslaca i ghije
 * kvasac i hrana koja ga sadrži

 

Ovaj tip prehrane može imati brojne prednosti jer potiče unos voća, povrća,
zdravih masti, hrane biljnog podrijetla…. Mikrobiomska dijeta vrlo je
restriktivna te vam može pomoći da smršavite, potaknete rad metabolizma i
potencijalno se zaštite od bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca, bolesti
vezane uz rad crijeva, Alzheimerovu bolest, depresiju i dr. Međutim, ova
prehrana isključuje određeno voće, povrće, sve žitarice i većinu mahunarki
bogatih vitaminima, mineralima i drugim hranjivim tvarima te je svakako s
ovakvom prehranom potrebno biti jako oprezan ako imate određenih zdravstvenih
problema.

 






MIND DIJETA

Osmislili su ju stručnjaci s čikaškog sveučilišta Rush University, a plan
prehrane osmišljen je za promicanje zdravlja mozga i prevenciju od
neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti. Ova je dijeta
kombinacija mediteranske prehrane i DASH dijete, koje su prema nekim
istraživanjima jedne od najzdravijih. Dijeta se bazira na raznovrsnoj hrani
bogatoj hranjivim tvarima, poput lisnatog zelenog povrća i bobičastog voća za
koje se smatra da su dobri za zdravlje mozga i smanjuju rizik od opadanja
kognitivnih sposobnosti.

 

Namirnice koje je poželjno jesti:

 * zeleno, lisnato povrće
 * bobičasto voće
 * orašasti plodovi
 * maslinovo ulje
 * cjelovite žitarice
 * riba
 * grah
 * perad
 * čaša vina

 

Namirnice koje treba izbjegavati:

 * maslac i margarin
 * sir
 * crveno meso
 * pržena hrana
 * peciva i slatkiši

 

Iako različiti trendovi u prehrani zvuče zanimljivo, vaše jedinstvene potrebe
zaslužuju posebnu pažnju i personalizirani pristup. Ako želite izgraditi
zdraviji način života te želite dodatno stručno znanje i podršku do željenih
ciljeva i rezultata, kontaktirajte me ovdje.

Foto: Freepik, Pixabay


PODIJELITE:




PRETPLATI SE NA NEWSLETTER!

Email adresa
Slanjem poruke, suglasni ste da se vaši podaci obrađuju u skladu sa našim
Pravilima privatnosti.


Pretplata


Nutricionističko savjetovalište i centar za mršavljenje by Andrea Bilandžija


IZBORNIK

 * Naslovna
 * O nama
 * Usluge
 * Blog
 * Kontakt
 * FAQ


KONTAKT

 * Vrbik III. 8, Zagreb
 * +385 99 591 9769
 * info@nutricentar.hr


DRUŠTVENE MREŽE

Facebook Instagram
Copyright © 2024 Nutricentar | Izrada web stranica sa ♥ MJ DIGITAL DESIGN
Upravljajte pristankom

Pošaljite nam poruku!